Zbrinjavanje otpada – gdje završava odvojena plastika?

Podijeli:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email

Nedavni katastrofalan požar na odlagalištu otpada u Totovcu kod Čakovca, koji je izbio 25.06.2019. dovodi u pitanje zbrinjavanje otpada na nacionalnoj razini. Po svemu sudeći, u Totovcu je gorjelo oko 3000 tona uskladištene plastike.

Zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj

Opasan požar opet je otvorio važno pitanje, a to je strategija zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. Najprije se pokazalo kako je točna informacija da odvojeno prikupljena plastika završava na odlagalištima jer je zbrinjavanje otpada, točnije plastike iznimno skupo. Zbrinjavanje takvog otpada doseže tisuću kuna po toni! Zbog toga komunalna poduzeća plastiku privremeno skladište ili odvoze na odlagališta.

Sve se poremetilo nakon što je Kina prije nekoliko godina zaustavila uvoz plastike iz Europe. Kina također ima velikih problema sa svojim centrima za preradu te sirovine. Nakon toga, golemi viškovi prikupljene plastike nisu imali kamo. Poremećaj na tržištu je prilično velik i nitko ne zna kakve će posljedice proizvesti. Hrvatska planira sagraditi do pet energana u kojima bi se vršilo zbrinjavanje otpada i spaljivalo gorivo iz otpada. No, još nitko ne zna kada, kako i gdje. Tamo bi se spaljivalo gorivo koje bi proizvodili regionalni centri za zbrinjavanje otpada poput Piškornice.

Što se tiče slučaja zbrinjavanja otpada u Međimurju, tj. odvojeno prikupljene plastike, javio se i varaždinski gradonačelnik.

– Budući da je cijena da vam netko preuzme plastiku sada 1000 kuna po toni u cijeloj Hrvatskoj, Čakovec tako lijepo tu plastiku stavi na vrh deponija, dakle, ne zbrinjava, te na taj način štedi 1000 kuna po toni. To može jer ima u Totovcu svoj deponij – rekao je tada Čehok. Čakom je na tu Čehokovu opasku tada odgovorio da se sav otpad koji prikupe najprije sortira, a onaj koji se ne može tako zbrinuti, zbrinjavaju po najpovoljnijim uvjetima na tržištu.

Iz čakovečkog poduzeća poručuju:

– Preostala plastika koja se ne može zbrinuti jer se time nitko ne bavi ili je cijena previsoka, balira se i odlaže u privremeno skladište. Takav balirani otpad prema zakonu u privremenom skladištu može biti najviše godinu dana, pa su prisiljeni odlagati ga na Totovcu.  To je sve u skladu sa zakonom. Takvo zbrinjavanje otpada ne donosi zaradu, znamo na kojem je mjestu plastika odložena te je u svakom trenutku, ako se pojavi mogućnost, možemo izvaditi i zbrinuti – istaknuli su u Čakomu u siječnju ove godine i pojasnili da je zbrinjavanje otpada, tj. takve plastike stajalo oko 650 kuna po toni.

Građani Međimurja već dugi niz godina odvajaju otpad koji se, kako vidimo, zbrinjava na odlagalištu, u posebnim prostorijama. Građani diljem RH također su počeli odvajati otpad u kućanstvu no postavlja se pitanja gdje taj otpad završava. Zbrinjavanje otpada je pitanje nacionalne razine. Hrvatska mora osmisliti dugoročne politike i strategije ne samo radi očuvanja okoliša već i direktive koje EU propisuje!

By-pass.hr webshop koristi kolačiće (‘cookie’) kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima.