Međimurska županija najuspješnija hrvatska županija u odvajanju otpada

Međimurska županija šalje priopćenje za medije o statistikama i podacima o odvajanju otpada na državnoj razini

Kao bitna strateška odrednica razvoja Međimurja primarno je visoka razina kvalitete života. Osim što posljednjih godina Županija prednjači u ulaganjima u obrazovanje i zdravstvo, isto tako zaštita okoliša preduvjet je razvoja svih ostalih područja bitnih za kvalitetniji život. Kako prenose Međimurske Novine, okoliš, gospodarstvo i društvo, pa tako i politika usmjerena odvajanju otpada, za Međimurje su neodvojivi dijelovi jedne cjeline s ciljem postizanja dugoročne održivosti. Podaci Hrvatske agencije za okoliš i prirodu potvrdili su da se dobro planiranje usmjereno odvajanju otpada, vrijedan rad i ciljana ulaganja dugoročno isplate. Preliminarni podaci u Hrvatskoj govore da je ukupno u svim općinama i gradovima prikupljeno više od milijun i sto pedeset tisuća tona miješanog komunalnog otpada, a odvojeno sakupljenog komunalnog otpada – 117.708,57 tona.

Odvojeno sakupljenog komunalnog otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta bilo je 1.668,98 tona, miješanog komunalnog otpada prijavljenog za stacionarno reciklažno dvorište 451,14 tona, a odvojeno sakupljenog komunalnog otpada putem stacionarnog reciklažnog dvorišta 31.304,35 tona. U sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom za cijelu Hrvatsku u 2018. godini, stopa u odvajanju otpada iznosila je tek 11,52 %.

Daleko najučinkovitija u odvajanju otpada je Međimurska županija!

Od 10 općina i gradova s područja Hrvatske, devet je iz Međimurske županije s najvišim udjelom u odvajanju otpada.

Najvišu stopu ima općina Belica (69,80%), slijede Prelog (65,08%), Krk (Primorsko-goranska županija) sa stopom odvajanja 62,95%, zatim Strahoninec (58,69%), Donja Dubrava (58,39%), Donji Kraljevec (57,24%), Goričan (55,92%), Sveta Marija (55,88%), Domašinec (55,01%) te Dekanovec (54,60%). Stopu veću od 50% u odvajanju otpada imaju još samo Šenkovec (Međimurska županija, 54,10%) te Semeljci (Osječko-baranjska županija, 50,26%). Među prvih 30 općina i gradova koji prednjače u odvajanju otpada, još je sedam iz Međimurske županije, šest iz Primorsko-goranske županije, dvije iz Istarske te po jedna iz Koprivničko-križevačke, Dubrovačko-neretvanske i – Varaždinske županije.  Cilj koji Hrvatska mora ispuniti do 2020. godine, recikliranje 50% ukupne količine komunalnog otpada, a Međimurje je to već ostvarilo.

Postoji li nacionalna strategija usmjerena ka odvajanju otpada?

Kao što smo u nedavnom članku pisali glavno pitanje je postoji li nacionalna strategija usmjerena ka odvajanju otpada. Znamo da je recikliranje plastike skupo pa mnoga komunalna poduzeća odvojeni otpad samo skladište u svojim prostorijama. Građani Međimurja već dugi niz godina odvajaju otpad koji se također zbrinjava na odlagalištu, u posebnim prostorijama. Građani diljem RH također su počeli odvajati otpad u kućanstvu no postavlja se pitanja gdje taj otpad završava. Zbrinjavanje otpada je pitanje nacionalne razine. Hrvatska mora osmisliti dugoročne politike i strategije ne samo radi očuvanja okoliša već i direktive koje EU propisuje!